Preuzeto sa YouTube kanala – Bogumili slobodni kršćani
Adis Elias Fejzić, bosanskohercegovački skulptor, doktor nauka. Prepoznat i priznat u Bosni i Hercegovini, u svijetu. Kako za sebe kaže, multifunkcionalni vizualni umjetnik koji je prvenstveno skulptor opsjednut stećcima.
Ulaskom u srednju umjetničku školu u Sarajevu, profesori ga prepoznaju kao rođenog skulptora. Inspiriran djelima Gian Lorenza Berninija i Michelangela Buonarrotija upoznaje tehniku direktnog klesanja. Prepoznaje da takav pristup kamenu odgovara njegovom karakteru. No, kako je Adis vrlo složeno biće koje je u svojoj nutrini satkano od glazbe i poezije, ne zaustavlja se samo na skulpturi, već svojom lirskom naravi oblikuje uporabne predmete, grafiku.
Zašto stećak? Stećak je kozmička punina. Jednost. Neuništiv komad kamena s lirskim slikovnim zapisom. Stećak predstavlja Vječnost. Duhovno podrijetlo. Trajne vrijednosti. U stećak je upisan i uklesan Vječni zakon Kozmosa. Kroz priče iz života. Kroz priče iz Duha. Stećak je veza između Neba i Zemlje. Adis se osječa kao “čovjek 12. vijeka koji je zalutao u 21. stoljeće”. Našom srećom!
Tko je sagradio stećke – i kada?
Podrijetlo ove pogrebne tradicije još nije razjašnjeno do današnjeg dana: U dolini Neretve protjerani Hrvati počeli su podizati bogato ukrašene grobne spomenike već u 7. i 8. stoljeću. 6 Primjerice groblje kod Konjica, s grobovima koji datiraju iz 10. do 15. stoljeća , pokazuje prijelaz s jednostavnih grobnica do grobova sa stećcima. 7 Posebno od 12. stoljeća do turske invazije u 15. stoljeću, stećci su uglavnom nastajali na području proširenog kraljevstva Bosne. 8
Njihovo područje rasprostranjenosti “uvelike se poklapa s područjem rasprostranjenosti Bogumilstva” 9, prema povjesničaru Georgu Wildu – “pri čemu su dokumenti turske uprave od neprocjenjive vrijednosti za bilježenje područja naseljena Bogumilima. Zatim su se Bogumili naselili na srednjem i gornjem toku Neretve, na gornjem toku Drine i posebno u srednjoj Bosni. S obale su se katolici proširili u područja naseljena Bogumilima, koja su se protezala preko srednje Bosne do ušća Drine u Savu …” 10
Najstariji ukrašeni stećak, koji se jasno može datirati po natpisu, potječe iz 1391. godine. 11 Procvat klesarstva stećaka pada u 14. i 15. stoljeće. 12 Jedan od najmlađih kamena tog doba – ukrašen plesom, životinjama, lovom na jelena i štitom – potječe iz 1477. godine. 13
Britanska povjesničarka umjetnosti Marian Wenzel objašnjava: “Izgleda da su najranije ukrašene nadgrobne spomenike podigli pripadnici feudalne aristokracije, te da je taj običaj kasnije usvojen i dodatno razrađen – od određenih skupina poznatih kao Vlasi, koji nisu bili feudalno organizirani na plemenskoj osnovi. Vlasi, gospodarski ojačani poslovanjem s dubrovačkim trgovcima, usvojili su ovaj običaj po uzoru na više slojeve. Vrlo je vjerojatno da su i drugi ne Vlaški stanovnici Bosne i Hercegovine preuzeli isti običaj iz istih razloga.” 14 Wenzel se također poziva na stećke s reljefima bogumilskog porijekla.
