Preuzeto sa stranice Društvo za osvoboditev živali in njihove pravice
Pripremila, sažela i uredila tekst iz brošura: Karmen Brumen
Izvor: Mineralstoffnahrung fur unsere Felder/Naturliche Bodenstärkung/Die Brache/Beim Ernten säen – Getreidewisen (Izdavač: © Hofgut Lumee – Sophia – Die Ur-Quelle des Seins GmbH & Co. KG)
Časopis za oslobođenje životinja, sv. 21, br. 46, str. 34-37.
Kada govorimo o poljoprivredi, mnogi ljudi često imaju slike i asocijacije na seosku idilu, gdje još uvijek postoji ‘prava priroda’, s čistim zrakom i velikim i malim poljima gdje se uzgajaju žitarice i povrće. To više nije slučaj.
Još se uvijek uzgaja, ali ono što je nekad bila poljoprivreda malog opsega sada je postala prava POLJOPRIVREDNA INDUSTRIJA – i to diljem svijeta. Majka Zemlja, naša opskrbiteljica svojim životinjama, kukcima, biljkama i mineralima, iskorištava se, uništava i truje. S kobnim posljedicama, jer današnja isključivo profitabilna poljoprivreda s takozvanim ‘stočarstvom’ ima veliki udio u klimatskim promjenama. Hrana je također odavno izgubila svoju pravu vrijednost. U mnogim slučajevima, ima malo zajedničkog s riječju ŽIVOT. U modernom digitalnom svijetu, jedno je iznad svega: proizvoditi jeftino i učinkovito. Osim toga, sve mora biti dostupno u bilo koje doba (godine), 24 sata dnevno, ‘na polici supermarketa, vaše povjerenje’.
Sve to nije bez posljedica. Ne najmanje važno, žrtve toga su brojna šarena polja, puna života, s neprocjenjivim bogatstvom cvjetajućih divljih biljaka, malih i mikroskopskih stvorenja, kukaca, ptica i poljskih životinja. Moderna poljoprivreda odavno je usmjerena na postizanje najvećeg prinosa i profita od gnojenog tla i visoko kultiviranih, uglavnom genetski modificiranih biljaka. Ovdje više nema mjesta za prirodu i životinje.
Diljem svijeta tla i život u njima uvelike pate zbog upotrebe teških strojeva, pesticida, milijardi tona gnojiva i umjetnih gnojiva. Možemo reći: moderna poljoprivredna industrija djeluje metodama koje su sličnije dopingu vrhunskog sportaša nego prirodnoj poljoprivredi. Tla daju visoke prinose kratko vrijeme prije nego što se potpuno osuše i ‘uruše sama u sebe’. POSLJEDIČNI EFEKTI su jednako kobni koliko i raznoliki – prirodne katastrofe diljem svijeta, klimatski kolaps, masovna izumiranja vrsta iznad, na i u tlu. Razlog tome je uglavnom pohlepa za profitom ljudi koji neumoljivo žele iz poljoprivrede iznuditi sve veće prinose.
Danas se, uz pomoć genetski modificiranih biljaka i masovne upotrebe pesticida i sintetičkih gnojiva, na istoj površini proizvodi otprilike osam puta više. Možemo reći da u modernoj poljoprivrednoj industriji tlo služi više-manje samo kao supstrat, kao ‘prostor’ za umjetno dodane hranjive tvari. Biljke koje na njemu rastu – naša osnova za preživljavanje, tj. hrana – doslovno su ‘na rubu izumiranja’. Danas, kroz brojne znanstvene studije, znamo da nakon kratke faze maksimalnih prinosa zbog ‘dopiranih’ biljaka, brzo slijedi KRAJ – tlo je iscrpljeno, drenirano i neplodno.
INTENZIVNA POLJOPRIVREDA stvara ‘predpustinju’. Tla u intenzivnoj poljoprivredi pokazuju znatno bržu razgradnju organske tvari i manje su sposobna pohranjivati hranjive tvari i ugljik. U poljoprivredi, koja je sklonija specijaliziranijoj monokulturi i intenzivnoj mineralnoj gnojidbi, organska tvar često se ne nadoknađuje dovoljno. U tlu nema dovoljno trulog materijala za podršku životu u tlu, a ukorjenjivanje je jednostrano.
U današnjoj poljoprivredi uobičajena je praksa obrađivati tlo nekoliko puta godišnje raznim uređajima za obradu, npr. plugom, raznim kultivatorima, drljačama, npr. nakon žetve ljeti, prije sjetve u proljeće ili jesen. Svaka pojedinačna obrada tla uvijek znači STRES ZA ŽIVOT u njemu. Uvijek je to masivan zahvat u osjetljivu strukturu tla, koja se sastoji od čestica stijena, glinovitih humusnih kompleksa, organskih komponenti biljnih ostataka, korijenja biljaka, divovskih mreža gljiva i bezbrojnih MALIH ORGANIZAMA i MIKROORGANIZAMA. Svi oni pripremaju tlo zahtjevnim ‘finim radom’, rahle, drobe i razgrađuju mrtvo korijenje i biljne ostatke i još mnogo toga – nezamjenjiva ‘obrada tla’!
U tlu ima više živih bića nego što ima ljudi na Zemlji! U interakciji s elementima i zvijezdama, ovi bezbrojni mikroorganizmi u tlu omogućuju život na Zemlji, ljudima, biljkama i životinjama podjednako. Jesmo li toga svjesni?
U oko 1000 godina, zbog aktivnosti podzemnih bića razvije se oko 10 cm PLODNOG TLA. Gornji sloj tla od kojeg živimo, oko 30 cm plodnog tla, rezultat je tisućljetnog rada malih i vrlo malih živih organizama u tlu. Oranjem se uklanja vrlo živahan sloj tla, obogaćen organskim materijalom, u kojem mnogi organizmi više ne mogu učinkovito funkcionirati. Osim toga, uništavaju se rovovi i pore. To znači da oranje ima najveći utjecaj na raznolikost tla od svih mehaničkih oblika obrade tla. Posebno su izravno pogođene gliste. Plugom se oštećuju i iznose na površinu tla, gdje su lak plijen pticama i drugim grabežljivcima. Općenito, mehaničke intervencije u tlu posebno utječu na MAKRO- i MEZOFAUNU. To dovodi do manje raznolikog života u tlu na obrađenim površinama i sastoji se uglavnom od mikroorganizama. Mehaničke intervencije utječu i na gljive, koje često tvore široko razgranatu mrežu gljivičnih hifa u tlu. Na taj način se trajno narušava SIMBIOZA kultiviranih biljaka s mikoriznim gljivama.
Intenzivna obrada tla također uništava PRIRODNU STRUKTURU tla i povećava njegovu osjetljivost na zbijanje. Zbijena tla nude samo ograničen životni prostor većim organizmima u tlu poput člankonožaca ili crva, jer kretanje u zbijenim tlima zahtijeva previše energije. Druga posljedica je povećana osjetljivost na EROZIJU i SKLADIŠTENJE VODE, što remeti dovoljnu opskrbu tla kisikom. Poremećena struktura tla, u kombinaciji s povećanim površinskim otjecanjem, osigurava da vjetar i kiša odnose površinski sloj tla. Posebno površinski sloj tla, koji je bogat organskom tvari i stoga hranom za život u tlu, nudi najveću gustoću bioraznolikosti.
Patnja životinja ne prolazi nezapaženo – čak ni za ljude. Brojni tragovi antibiotika i mnogih drugih lijekova koji se daju životinjama u masovnom uzgoju imaju drastične učinke na osjetljivi život u tlu. POLJOPRIVREDNA GNOJIVA, poput gnoja od tovljenih životinja, mogu sadržavati ostatke veterinarskih lijekova koji se često koriste u stočarstvu. Ostaci lijekova i njihova početna razgradnja imaju učinak čak i pri vrlo niskim koncentracijama i negativno utječu na mnoge organizme u tlu. ANTIBIOTICI mogu vrlo brzo dati rezistentnim organizmima u okolišu selektivnu prednost. Dugotrajno rezistentni mikroorganizmi također mogu predstavljati rizik za ljudsko zdravlje.
Nitko ne želi biti poprskan tekućinom neugodnog mirisa ili čak otrovima koji će uzrokovati bijedno uginuće, kao što se događa stvorenjima u tlu kada se rasipa gnojivo ili kada se koriste takozvani ‘PESTICIDI’. Život u tlu truju brojni ostaci lijekova koji s tekućim gnojem završavaju na poljima. Sva patnja životinja iz masovnog stočarstva završava u usjevima putem gnoja, koji se raznosi po poljima i upija korijenjem, te se kroz usjeve na kraju vraća na naše tanjure. Kako ŽIVOT, odnosno naša HRANA, može rasti na poljima ako je prethodno natopljena patnjom i smrću?
Isključivo profitabilna, globalizirana poljoprivreda, sa svojim racionalno upravljanim monokulturama, značajno doprinosi izumiranju vrsta. Krčenje djevičanskih šuma za proizvodnju krme također UNIŠTAVA BIORAZNOLIKOST. Velike monokulture i industrijsku proizvodnju usjeva prati masovna upotreba insekticida, pesticida i dušičnih gnojiva. Diljem svijeta upotreba pesticida povećala se 50 puta od 1950. godine, ali u istom razdoblju nestalo je 71 posto divljih biljnih vrsta – a s njima i mnogi kukci. Intenzivna poljoprivreda također je dovela do gubitka živica i rubova polja.
Danas je često samo pitanje kako postići najveće moguće prinose opskrbom glavnih hranjivih tvari dušikom, fosforom i kalijem uz pomoć umjetnih gnojiva te stajskog gnoja i gnojnice iz masovnog stočarstva. Potpuno se skriva činjenica da se time uništava vrlo složena i delikatna interakcija cjelokupnog života u tlu. Kobna posljedica toga je – među mnogim drugim – da usjevi više ne sadrže važne minerale i elemente u tragovima koji su prirodno prisutni u tlu i važni su za uravnoteženu prehranu.
Čitanje ovih informacija sigurno vas je navelo na razmišljanje, jer to znači da čak ni veganska prehrana nije isključena iz ciklusa toksina i stvaranja patnje. Postoji li rješenje?
Rješenje je nova poljoprivreda temeljena na LJUBAVI PREMA PRIRODI, poštovanju i zahvalnosti za darove iz Stvoriteljeve ruke. Nova poljoprivreda pokazuje izlaz iz ekološke katastrofe koju je uzrokovao sam čovjek, do života u skladu s prirodom i životinjama.
Već gotovo pet desetljeća Duh Božji, preko GABRIELE, Božje proročice za današnjicu, daje konkretne prijedloge i pomoć kako postupno obnoviti i ojačati polja koja su na mnogo načina zlostavljana i otrovana, kako bi zemlja – koja u konačnici nije ništa više od ‘kože Majke Zemlje’ – ponovno postala zdrava. Ona također govori o ‘Zemaljskom čovjeku’ – koji u konačnici nije ništa više od velikog organizma, jedinice međusobno povezanih organa, slično nama, ljudima. Ono što mi, ljudski organizam, trebamo za preživljavanje, poput minerala, elemenata u tragovima, uravnotežene i prirodne prehrane, povremenih razdoblja odmora koja služe za opuštanje i još mnogo toga, sve je to potrebno i Majci Zemlji s njezinim mnogobrojnim malim organizmima i mikroorganizmima u tlu.
Umjesto da ih mučimo umjetnim gnojivima, otrovima, pesticidima, stajskim gnojem, gnojem, masovnim otpadom iz klaonica, kanalizacijskim muljem i mnogo čime drugim, ubijajući tako dragocjena stvorenja u tlu, Božji Duh nam je predložio da ih ojačamo zdravom hranom i tako im pomognemo, podržavajući ih u njihovom vrijednom radu, bez kojeg ljudi doslovno ne bi imali što jesti.
Moramo shvatiti da poljoprivrednik sam ne može ništa proizvesti niti stvoriti plodno tlo. Može obrađivati polja, njegovati ih i pokušati što manje miješati se u fino podešene cikluse prirode. Rast i procvat biljaka i usjeva u Božjim su rukama. To je međudjelovanje zvijezda, elemenata, vjetra, sunca, kiše i plodnog tla, koje postoji samo zahvaljujući mnogim većim, manjim i nevidljivim pomagačima u tlu. Samo iz te jedinstvene suradnje mogu izrasti dobri i zdravi plodovi za nas, ljude.
Više o novoj poljoprivredi možete saznati u emisijama na Zdrava TV putem kabelskih operatera: Telekom Slovenija na broju 680 u osnovnom paketu, T-2 na broju 215 u osnovnom paketu, A1 Slovenija na broju 318 u osnovnom paketu, Elta Izola na broju 178 u osnovnom paketu, Telesat Jesenice na broju 99 u osnovnom paketu ili online na: Zdrava TV.
Zadatak poljoprivrednika za novi oblik poljoprivrede je PODRŽAVATI DRAGOCJEN ŽIVOT U TLU u svom radu i pronaći načine da se sve manje miješaju u tlo i njegovu finu strukturu. Osnovna smjernica nove poljoprivrede je POŠTOVANJE PREMA ŽIVOTU, shvaćanje da sav ŽIVOT STVARA VELIKO JEDINSTVO: tlo, biljke, stanovnici polja, životinje, da, cijeli kozmos. Iz toga, korak po korak, raste poljoprivreda koja je u skladu s prirodom i poštuje darove Majke Zemlje, koja je naša hraniteljica.
Ključan je naš STAV: kako se ponašamo prema polju, biljkama, životinjama i životu u tlu. O čemu razmišljamo na poslu? Jesu li naše misli usmjerene na polja i njihove stanovnike? Na primjer, kako se ponašamo prema kolegama koji su nam susjedi? Sve to ima konkretan učinak na naš rad, polja i usjeve koji tamo dozrijevaju, jer je sav život u međusobnoj komunikaciji. Jačanje tla trebalo bi se odvijati na prirodan način, npr. redovitim dozama brašna prije kamenja, žitnih mekinja, krušnog napitka, lišća i biljnih napitaka od raznih ostataka koji se nakupljaju tijekom obrade poljoprivrednih usjeva. Brašno prije kamenja i žitne mekinje, na primjer, sadrže brojne minerale koji, s jedne strane, igraju središnju ulogu u obnavljanju tla i života u tlu, a s druge strane, važni su i za nas, ljude.
Jer vrijedi sljedeće: ZDRAVA ZEMLJA – ZDRAVE BILJKE – ZDRAV USOJA – ZDRAVI LJUDI.
Zemlja je dobar prijatelj koji daje i daje – sve dok može davati. Na nama je da nešto uzvratimo milijunima života u njoj, na njoj i iznad nje.
Pripremila, sažela i uredila tekst iz brošura: Karmen Brumen
Izvor: Mineralstoffnahrung fur unsere Felder/Naturliche Bodenstärkung/Die Brache/Beim Ernten säen – Getreidewisen (Izdavač: © Hofgut Lumee – Sophia – Die Ur-Quelle des Seins GmbH & Co. KG)
Časopis za oslobođenje životinja, sv. 21, br. 46, str. 34-37.
