Posvetiti dio svog slobodnog vremena divljim životinjama
Preuzeto sa stranice DRUŠTVO ZA OSVOBODITEV ŽIVALI IN NJIHOVE PRAVICE
Autor: Stanko Valpatič
Časopis za oslobođenje životinja, svezak 21, broj 45, str. 28-29.
Možemo reći da je gospodin Werner Schmidt iz Ostrožna pri Ponikvi zanimljiv gospodin. Vjerojatno nema mnogo ljudi koji bi s toliko užitka brinuli o divljim životinjama. Werner ne propusti nijedan dan, kišu ili snijeg, a da ne osigura hranilice za ptice i zimi ne ulije svježu ili toplu vodu u pojilice za ptice i druge životinje. To je izvanredna briga i disciplina kakvu rijetko gdje drugdje viđamo. Objavljujemo vam zanimljiv intervju s Wernerom.
Wernere, svi mi koji te dugo poznajemo znamo da je tvoja briga za životinje započela prije nekoliko godina. Zašto si se počeo tako redovito i disciplinirano brinuti o životinjama?
Kad sam preuzeo zadatak davanja hrane i vode životinjama i pticama, radio sam to kao dodatni posao. Međutim, s vremenom sam postao svjesniji okoliša i ponašanja ptica, a s toplijim ljetima shvatio sam da je potrebno više vode. Tako sam počeo više brinuti o okolišu i shvatio sam da zaštita okoliša počinje od mene. Posljednjih 20 godina pokazalo nam je kamo idemo ako se konačno ne pripremimo za smanjenje profita i ako se svatko ne potrudi zaštititi okoliš u vlastitom kućanstvu. Ako svako kućanstvo proizvodi samo 10 kg manje otpada svake godine i pokuša sljedeće godine uštedjeti malo više, planina otpada bit će svake godine malo manja, a okoliš će nam biti zahvalan na tome.
Ekolozi izlaze na ulice i prosvjeduju za zaštitu okoliša, ali nisu uzori kada je u pitanju čišćenje ulica i okolnog područja nakon demonstracija. Dok naši političari i narod ne promijene način razmišljanja, nećemo moći spasiti okoliš od kolapsa. Promatranje okoliša i propitivanje našeg ponašanja navelo me na uvjerenje da je samo pitanje vremena kada će se cijeli sustav urušiti. Njemačka je već 15. svibnja 2022. potrošila sve svoje resurse za cijelu godinu. Koliko nam je Zemlji potrebno godišnje da bismo preživjeli? S ovim pogledom na okoliš i spoznajom da smo svi Božja stvorenja i da bismo trebali držati Božje zapovijedi i Isusovu Propovijed na gori, razumljivo je da moram nešto učiniti za životinje i okoliš.
Koliko hranilica za ptice napunite svaki dan i gdje ih postavljate? Jedu li više zimi?
Zimi sam napunio tri hranilice sjemenkama suncokreta. Imam po jednu hranilicu na južnoj, zapadnoj i sjevernoj strani. U jesen sam bio malo zabrinut jer gotovo nijedna ptica nije doletjela i išta pojela. Ali onda sam pročitao da je prošle godine bilo viška hrane za ptice i da su skupljale sjemenke i zrna na polju, a tek kasnije, kada više ništa nije ostalo na polju, prihvatile su zrna iz hranilice. Tada sam se opet uvjerio.
Koliko pojilica dnevno očistite i napunite?
Općenito čistim tri pojilice svaki drugi dan. Dvije oko kuće i jednu u šumi. U šumi moram svaki dan natočiti malo vode, jer osim ptica, tamo po vodu dolaze i jeleni, lisice, pa čak i mačke. Zimi je ponekad teško razbiti led koji se stvorio noću. Ljeti svaki dan punim pojilice hladnom vodom. Po vrućini voda se jako dobro prima. Budući da naši potoci i bare više nisu čisti zbog prekomjernih količina gnoja, industrijskih otpadnih voda i fekalija iz kuća, ta se voda nakon kratkog vremena zagađuje. Zato životinjama dajem svježu vodu.
Svi znamo da životinjske vrste brzo izumiru, posebno zbog destruktivne poljoprivrede koja im krade stanište. Što mislite o tome?
Početkom 1990-ih u Štajerskoj su se isplaćivale subvencije poljoprivrednicima za isušivanje močvara i rezanje živica. Više od 20 godina kasnije, ponovno su se isplaćivale subvencije poljoprivrednicima za obnovu močvara i ponovnu sadnju nekih živica. Nisam razumio zašto je bilo potrebno prvo nešto uništiti, da bi se onda shvatilo da je odluka bila pogrešna i da ćemo sve vratiti u prvobitno stanje. Uništavanjem močvara i živica, životinje ostaju bez staništa i moraju pronaći drugo područje ili izumiru jer više nemaju prikladno stanište. Svake godine se uništava i smanjuje stanište divljih životinja i biljaka, što ima vrlo dalekosežne posljedice za okoliš, životinje, biljke, a i za ljude.
Umjetna gnojiva, pesticidi, gnoj i gnojnica također doprinose izumiranju životinjskih i biljnih vrsta. Znate li išta o tome kako vi to vidite?
Poljoprivrednici danas ovise o poljoprivrednim multinacionalnim kompanijama i državnim subvencijama. Oni rade samo ono što donosi novac, a ne ono što je dobro za okoliš. Poljoprivrednik je danas tvrtka za uništavanje zemlje, a ne krajobrazni arhitekt, što mu je zapravo profesija. Sa sve većim strojevima, gnojnicom, gnojivima i pesticidima uništava zemlju i za to dobiva subvencije. Poljoprivrednik bi trebao obrađivati svoju zemlju na način da se humus može nakupljati u tlu, a ne da se tlo uništava. Sve dok se ovaj sustav održava, divlje životinje, biljke i kukci su veliki gubitnici. Samo promjenom sustava može se možda napraviti neka mala promjena. Zemlja neće odmah surađivati s promjenom, treba joj puno vremena da se prilagodi i malo oporavi.
Moderna poljoprivredna politika uništila je staništa i hranu za mnoge životinje, posebno ptice, u vrlo kratkom vremenu. Istovremeno, milijuni ševa, strnadica i jarebica nestali su u ovom kratkom vremenu jer jednostavno nemaju više hrane. Jedina mogućnost koju imamo je postaviti hranilice i hraniti životinje tijekom cijele godine. Je li i to razlog da se ptice hrane svaki dan tijekom cijele godine?
S tim se mogu samo složiti. Izumiranje životinjskih vrsta poprima sve brže i veće razmjere. Svaki stariji vozač automobila zna da su se u prošlosti komarci morali čistiti s vjetrobranskog stakla svaki put kada bi se natočilo gorivo. Danas komaraca na vjetrobranskom staklu gotovo i nema, jer ih je sve manje, a s tim je i manje izvora hrane za mnoge vrste ptica. Zato je hranjenje ptica tijekom cijele godine važno.
Koliko kilograma sjemena otprilike godišnje koristite za svoje životinje?
Moram procijeniti ovo pitanje jer do sada nisam razmišljao o tome koliko mi hrane treba godišnje. Procjenjujem da je to oko 160 kg.
Je li se tijekom ovog vremena svakodnevne brige za životinje promijenio vaš stav prema njima? Jesu li vam životinje postale bliže nego prije?
Moj stav prema životinjama se promijenio u smislu da ih sada vidim kao Božja stvorenja, stoga imaju isto pravo živjeti na Zemlji kao i ljudi. Stoga se o životinjama i prirodi mora brinuti i poštovati ih, a ne iskorištavati i uništavati.
Čujete li puno ptica oko sebe, veseli li vas njihov pjev, razveseljava li vas?
Vrlo je ugodno kada ujutro otvorim prozore i čujem ptice kako pjevaju. To je odličan način za započeti dan i jako to cijenim. Čak i navečer, ptice se prilično glasno opraštaju prije nego što padne mrak.
Podržava li te supruga u tome ili je protiv toga? Kako se ona osjeća u vezi s ovim tvojim hobijem?
Moja supruga me podržava i jako je sretna kad joj ptice pomažu u zaštiti od štetočina sa salate i povrća u vrtu ljeti. Na taj način može preživjeti bez pesticida, a u organskom vrtu povrće i salata jako dobro rastu.
Želite li nešto poručiti našim čitateljima?
U posljednjih nekoliko godina promijenila sam način razmišljanja u smislu da drugačije vidim životne veze. Promatrajući životinje, prirodu i programe Sophie TV-a s informacijama o životu i njegovim vezama, shvatila sam da nešto mogu promijeniti samo ako se pridržavam 10 zapovijedi i Isusovog Kristovog učenja u njegovoj Propovijedi na gori. Na taj sam način uspjela bolje razumjeti neke životne kontekste ili promijeniti svoju perspektivu.
Autor: Stanko Valpatič
Časopis za oslobođenje životinja, svezak 21, broj 45, str. 28-29.
